Prvi put slušatelji na području Prigorja iz svojih radio prijamnika mogli su čuti "Ovdje Radio Zelina" 9. svibnja 1979. godine.

Program je počeo u 15 sati emitiranjem identifikacijskog jingle-a. Bila je to za gitaru prerađena poznata prigorska pjesma "Kriči kriči tiček". Od tada na frekvenciji 98,2 Mhz mogao se čuti taj signal svakoga dana sve do 1995. godine.

Prvi spikeri bili su prof. Vesna Grošinić i Tony Studeni, a tehničar i realizator Stjepan Pepi Žigrović, koji je bio i prvi uposlenik Radio Zeline.


IZ KLETI U ZATVOR

Zanimljiva je priča kako je došlo do stvaranja Radio Zeline. U to vrijeme vrlo agilni mladić i urednik tadašnjih Zelinskih novina, Dalibor Brebrić, godinama je nagovarao tadašnja općinska vodstva da bi Zelini trebala radio postaja kao što je imaju obližnji Vrbove, Križevci, Zabok... Bilo je i nekih pokusnih emitiranja. A onda je poznati novinar i urednik tadašnjeg Radio Zagreba, Kruno Sabolić, kupio grunt za vikendicu u Bukevju.

Kada je u općinskim službama rješavao imovinsko-pravne odnose s tadašnjim predsjednikom Izvršnog vijeća općine Ivicom Horvatićem i predsjednikom Skupštine Brankom Burićem poveo se i razgovor o radio postaji. Sabolić se spremno prihvatio posla. Odabran je i prostor.

U to vrijeme ondašnja milicija preselila se iz općinske zgrade u novoizgrađeni prostor. Ostalo je prazno nekoliko prostorija među kojima i one koje su služile kao zatvor za uhapšenike. -Idealno! Bar nećemo morati postavljati zaštitu na prozore jer su rešetke respektabilne, rekao je Sabolić i počelo je uređivanje prostora po njegovim zamislima.

Glavni izvođač radova bio je već spomenuti Pepi Žigrović i nekoliko zelinskih majstora zidara i ličilaca. Uglavnom se radilo dobrovoljno. Žigrović će se prisjetiti toga vremena rečenicom:- Na zidovima je bilo tragova krvi. Odašiljačku tehniku s Žigrovićem riješavao je Ivica Koščec - Molek. Sve u svemu , s minimalnim sredstvima napravljena je radio postaja.

Kruno Sabolić bacio se na okupljanje ekipe urednika i novinara. Okupio je doista respektabilnu ekipu Suca, kasnijeg predsjednika Ustavnog suda RH Ivicu Crnića, televizijskog urednika Mladena Lackovića, književnika Zlatka Crneca, glazbeni urednik bio je Josip Dekanić, a kao suradnici pojavljivali su se tada najrelevantniji hrvatski novinari. Istina, prvih nekoliko mjeseci program je trajao samo sat vremena da bi od 1980. počelo emitiranje trosatnog, nešto kasnije i šestsatnog programa, pa cijelodnevnog programa.


PREPOZNATLJIVOST

Radio Zelina je od samih početaka imala prepoznatljiv program. Primjerice, za razliku od ostalih lokalnih radio postaja, bila je uz programe Radio Zagreba, jedina koja nikada nije emitirala lošu narodnu glazbu, tzv. ćirilicu ili kuruzu. Vijesti su bile isključivo lokalnoga karaktera, a uz njih objavljivani su komentari, osvrti, razgovori s najrelevantnijim državnim dužnosnicima.

Njegvao se kajkavski dijalekt i autohtona narodna glazba. Radio postaja bila je pokretač i organizator Susreta starih mužikaša 1982-1986 godine. Tim susretima spašeni su od zaborava mnogobrojni stari napjevi. Redoviti je suorganizator kajkavskih recitala, medijski pokrovitelj vinskih izložbi i svih ostalih značajnijih događanja u kraju. Taj trend zadržao se do danas.

U povijesti lokalnog radio informiranja ostat će zabilježeno da je Radio Zelina prva uvela izravna javljanja slušatelja u program 1981. godine. S kolegama iz Radio Varaždina ostvarivana je zajednička emisija u živo po tzv. dupleks sistemu 1982. godine. Kolumnist Milan Ivkošić u tjedniku Studio tada je napisao da je to "Čudo ne viđeno. S tako malo tehnike raditi tako dobu emisiju mogu samo vrhunski profesionalci kakvih često nema ni u najznačajnijim državnim medijima".


DANAS

Od 1995. Radio Zelina je trgovačko društvo čiji su vlasnici Gradsko vijeće s 25 posto i zaposlenici koji imaju ostatak od 75 posto vlasništva.

Program se emitira 24 sata a ostvaruje ga mala ekipa od 4 uposlenika. A sve ostalo možete slušati na 92,9 Mhz.

Glavni urednici tijekom godina su bili Kruno Sabolić, Vesna Grošinić, Zlatko Crnec, Mladen Lacković, Tony Studeni, Dalibor Brebrić, Franjo Vondraček, Dubravka Delač, a na toj dužnosti najduže se zadržao Stjepan Šagovac koji je na radio postaji od samih početaka.